Mnogi Mađari su dosad ignorisali ili izbjegavali Prajd u Budimpešti. No, ovog puta to bi se moglo promijeniti. Dolazak na Paradu ponosa najavljuju čak i oni kojima je ranije bila trn u oku. Na taj preokret ih je, praktično, „natjerao“ Viktor Orban.
Zahvaljujući potezima njegove vlade, ovogodišnji Prajd bi mogao biti najmasovniji do sada.
„Ništa što neko kaže neće me spriječiti da ove godine idem“, kaže Žofija Nađ.
Žofija je odlučna da će 28. juna biti na paradi u Budimpešti. Godinama živi u mađarskoj prijestolnici, ali je Prajd uglavnom izbjegavala – sve do sada:
„Ljudi kažu da je parada ekscentrična, ekstremna, sebična. Direktnije rečeno – odvratna. Takve riječi su donekle uticale i na mene“, priznaje ona.
Međutim, mađarski parlament je u martu izmijenio zakon o javnim okupljanjima, praktično zabranjujući Prajd. To ju je razljutilo, kao i mnoge druge koji već sedmicama protestuju. Zakon zabranjuje javno prikazivanje homoseksualnosti, navodno radi zaštite djece. Iako se Parada ponosa ne spominje direktno u tekstu zakona, poslanici su je pominjali tokom rasprave.
„To je ograničenje slobode“
„Nevjerovatno sam bila razočarana i bijesna. Osjećala sam duboku tugu i gnjev. Ovo nije samo pitanje parade – ovo je prvi korak ka diktaturi. To je udar na slobodu“, kaže Nađ.
Nađ često posjećuje svoju bivšu profesoricu Evu Tot-Vašarhelji, koja nikada nije prisustvovala Paradi ponosa, kao ni mnogi iz njene generacije. Kaže da joj je neobično da javno iskaže stav. Ali ove godine, i ona će izaći na protest – protiv podjela koje stvara politika.
„Pored diskriminacije, motivišu me i sjećanja na našu prošlost, u kojoj je također bilo diskriminacije – i to me baca u očaj“, ističe ona.
Vlada premijera Viktora Orbana već godinama zaoštrava retoriku prema LGBT zajednici. Transrodnim osobama nije dozvoljeno da promijene ime ili rod u ličnim dokumentima. Istopolnim parovima zabranjeno je usvajanje djece. Knjige s LGBT tematikom moraju se prodavati u omotima, a sada je i Parada ponosa zabranjena. Mnogi pripadnici ove zajednice napuštaju Mađarsku.
Prijateljica Žofije Nađ, Blanka Lugoši, već više od godinu živi u Danskoj. Ipak, planira da se vrati u Budimpeštu na paradu.
„Mislim da je to važno. Ako dopustimo da nas zastraše, ostat ćemo na istom mjestu. Ne smijemo im dozvoliti da nas uplaše – moramo se boriti za svoja ljudska prava“, poručuje ona.
To je i cilj organizatora parade. Na otvaranju Mjeseca ponosa i festivala u Budimpešti, obratili su se i Evropskoj komisiji.
„Ne možemo više biti građani drugog reda – ni kod kuće, ni u Evropskoj uniji“, poručila je Viktorija Radvanji. „Mi ne tražimo uslugu od Evropske komisije – to je njihova obaveza i odgovornost. Jer, ovo je naša zemlja. Ovdje pripadamo i zajedno ćemo oblikovati budućnost“, dodala je.
Prva Parada ponosa u Mađarskoj održana je prije tačno tri decenije, ali ove godine rekordan broj ljudi prisustvovao je otvaranju festivala. Organizatori očekuju i najposjećeniju šetnju do sada, piše Dojče vele.
Ostavite komentar