Ovo je preporuka koja je logična posljedica rastućih geopolitičkih nestabilnosti koje sa sobom nose i rizik od kibernetičkih napada. Stoga je pohvalno da svaka porodica ima dovoljno gotovine za pokrivanje minimalnih nužnih troškova.
Brojni geopolitički izazovi kojima svjedočimo posljednjih godina, kao i narušena sigurnosna arhitektura – ponajviše nakon početka ruske agresije na Ukrajinu – konačno su otrijeznili Evropsku uniju, ali i Evropu u cjelini. U ozbiljnim su nastojanjima da ojačaju vlastite sigurnosne kapacitete te da podignu svijest svojih građana, odlučile napraviti zaokret kako bi očuvale, očigledno ugrožen, način života savremenih demokratskih društava.
Preporuke
Nakon što je u martu Politico objavio detalje nacrta strategije Unije za pripravnost, isti medij sada donosi i preporuku Centralne banke Nizozemske prema kojoj bi porodice trebale imati dovoljno gotovine sa strane za tri dana u slučaju nužde. Konkretno, preporuka je da u kući imate po 70 eura po osobi, odnosno 30 eura po djetetu, a razlog je spremnost za slučaj kada elektronski sistemi plaćanja ne budu radili. Naravno, nema razloga za paniku – to je preporuka koja je logična posljedica rastućih geopolitičkih nestabilnosti i rizika od kibernetičkih napada. Stoga je pohvalno da svaka porodica ima dovoljno gotovine za pokrivanje osnovnih troškova za period od tri dana, kao što su voda, hrana, lijekovi i prijevoz. Također, preporuka se odnosi i na trgovce, koji bi trebali imati alternativne sisteme plaćanja – kao primjer se navode QR kod skeneri u slučaju da POS terminali ne funkcionišu.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvori Večernjeg lista ističu kako je, barem kada govorimo o individualnoj odgovornosti i spremnosti građana na nepredviđene scenarije, BiH ipak u nešto boljoj poziciji, zahvaljujući navikama velikog dijela stanovništva koje i dalje tradicionalno više vjeruje gotovini. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da je BiH i dalje izuzetno osjetljiva na izazove koje donosi rastuća prijetnja u kibernetičkom prostoru. Večernji list je već više puta pisao o potrebi strateškog pristupa ovoj temi – od donošenja strategije kibernetičke sigurnosti na političkom nivou, do procjena stvarne prijetnje kibernetičkoj sigurnosti u okviru teritorijalne nadležnosti agencija. To je posao koji moraju obaviti rukovodioci policijskih struktura. Brojke su neumoljive – prema globalnom izvještaju o kibernetičkoj sigurnosti za 2025. godinu, situacija u regiji zapadnog Balkana je izuzetno zabrinjavajuća: broj kibernetičkih incidenata porastao je za 40%, dok je broj ransomware napada između 2022. i 2024. porastao za čak 200%.
Nedavni nestanak električne energije u Španiji i Portugalu, kao i prekid rada telefonske mreže u jednom dijelu Španije, pokazali su koliko su energetska i telekomunikacijska infrastruktura ranjive. To otvara niz važnih tema o kojima se već neko vrijeme govori u javnosti, a koje kao zajednički nazivnik imaju potrebu za jačanjem individualne odgovornosti i spremnosti, ali i kolektivne sigurnosti evropskog kontinenta. Ne ulazeći u razloge događaja na Pirinejskom poluotoku, jasno je da u društvima koja su izrazito zavisna o tehnologiji moraju postojati alternativni načini funkcionisanja – posebno u sektorima trgovine, saobraćaja i komunikacija – barem dok se sistemi ne osposobe ponovo. U tom kontekstu, vrijedi se prisjetiti događaja od prije nešto manje od godinu dana, kada je značajan dio BiH i zemalja regiona na nekoliko sati ostao bez električne energije.
Važnost pripreme
Preporuke institucija koje sve češće čujemo svakako su dobrodošle kad je riječ o efikasnijoj spremnosti na krize, bez obzira na njihov izvor, a na svim građanima je da prepoznaju važnost adekvatne pripreme za nepredviđene scenarije.
Ostavite komentar